Headley projekat: Prakse u muzejima

Projekat je bio usmeren na unapređenje angažovanja mladih u muzejima u Srbiji i Crnoj Gori kroz primenu gejmifikacije. Fokus je bio na jačanju kapaciteta muzejskih profesionalaca da razviju interaktivne, participativne i savremene programe koji odgovaraju interesovanjima mlađe publike. Kroz projekat je razvijen trening program koji kombinuje teoriju i praksu gejmifikacije u kontekstu kulturnog nasleđa.

Projekat je započeo otvorenim pozivom za muzejske profesionalce, nakon čega su odabrani učesnici uključeni u online trening. Kroz rad sa ekspertima za gejmifikaciju i razmenu iskustava, učesnici su sticali znanja i razvijali ideje za nove muzejske programe.
Tokom procesa razvijen je i digitalni priručnik u formi interaktivnog edukativnog iskustva, koji omogućava korisnicima da kroz praktične primere i zadatke uče o primeni gejmifikacije u muzejima.


U narednoj fazi, učesnici su, uz mentorsku podršku, radili na osmišljavanju sopstvenih pilot aktivnosti koje primenjuju principe gejmifikacije u konkretnom muzejskom kontekstu. Kao rezultat ovog procesa, 5 muzeja i institucija kulture razvilo je i realizovalo svoje inovativne programe za mlade, testirajući nove načine angažovanja publike i otvarajući prostor za dalje unapređenje prakse u sektoru.

Pomorski muzej Crne Gore

U Kotoru je istorija postala igra. 

Učesnici su kroz gamifikovanu potragu istraživali simbole Mletačkog lava unutar zidina Starog grada – uz mapu, QR kodove i zagonetke koje su vodile od jednog otkrića do drugog. Ono što je obično šetnja kroz nasleđe pretvorilo se u avanturu: učesnici su sarađivali, rešavali zagonetke i otkrivali priče skrivene u arhitekturi grada.

Iskustvo je pokazalo da i jednostavni alati mogu pretvoriti kulturno nasleđe u interaktivno igralište znanja – i otvoriti nove načine da mladi dožive muzeje i grad oko sebe.

Muzej Vuka i Dositeja – Nardoni muzej 

Književnost može biti igra – i upravo to su pokazale radionice u Muzeju Vuka i Dositeja. 

Mladi su zajedno sa kustosima osmislili seriju „književnih igara“ pod nazivom „Zaviri u priču“, koje povezuju književnost, muziku i likovnu umetnost. Umesto klasičnih kvizova i takmičenja, fokus je bio na narativnim igrama, razgovoru i ličnom doživljaju književnih dela – od moralnih dilema književnih junaka, preko putovanja inspirisanih Dositej Obradović, do vizuelnog tumačenja poezije kroz crtanje.

Projekat je pokazao da muzeji mogu biti prostor dijaloga, igre i kreativnosti. Iako je publika bila mala, reakcije su bile snažne – učesnici su isticali opuštenu atmosferu i potpuno drugačiji doživljaj muzeja. Ovo iskustvo otvorilo je ideju daljeg razvoja književnih igara, čitalačkih klubova i novih programa koji će mladima približiti nasleđe Vuk Karadžić i srpsku književnost na savremen način. 

Prirodnjački muzej Svilajnac

Prirodnjački centar u Svilajncu postao je mesto avanture. 

Razvijena je nova gamifikovana aktivnost – escape room koja koristi muzejske izložbe kao deo igre. Posetioci rešavaju zagonetke i tragove skrivene u eksponatima, pretvarajući obilazak muzeja u istraživačku misiju.

U kreiranju igre učestvovao je mali tim mladih kustosa koji su zajedno osmislili zagonetke i način na koji eksponati mogu postati deo igre. Aktivnost je pokazala da postojeći muzejski resursi mogu dobiti potpuno novu ulogu i privući novu publiku, posebno mlade između 18 i 30 godina.

Prvi utisci učesnika bili su jasni – muzeji mogu biti mnogo više od prostora za posmatranje. Uz malo igre i radoznalosti, postaju mesto otkrivanja i zajedničkog istraživanja.

Muzej Vojvodine

Istorija može da postane igra. 

U Muzeju Vojvodine razvijena je nova gamifikovana aktivnost koja posetiocima omogućava da istraže izložbu na potpuno drugačiji način.

Skeniranjem QR koda, posetioci ulaze u digitalnu igru koja ih vodi kroz 10 eksponata povezanih kroz vremensku liniju – od praistorije do rimskog perioda. Svaki zadatak otkriva po jedno slovo, a tek kada se svi tragovi spoje, rešava se konačna muzejska misterija.

U razvoju igre učestvovali su i mladi posetioci. Kroz zajedničke obilaske izložbe birali su predmete koji će postati deo igre, dok su profesionalni game dizajneri pomogli da se ideja pretvori u digitalno iskustvo.

Rezultat je jednostavan: više radoznalosti, više vremena provedenog u muzeju i potpuno novi način da se istorija istražuje. 

Projekat je ko-finansiran od strane “Headley Southeast Europe Cultural Heritage Fund”.